1. siječanj | Nova godina |
7. siječanj | Pravoslavni Božić |
--- | Veliki petak |
--- | Uskrs |
1. svibanj | Međunarodni praznik rada |
21. svibanj | Dan neovisnosti |
13. srpanj | Dan državnosti |
Kršćanska, muslimanska, ilirska, bizantska, turska i slavenska civilizacija su se spojile u novu tradiciju te stvorile jedinstveno kulturno i povijesno bogatstvo. Dva UNESCO-va lokaliteta: prirodno i povijesno područje Kotora i Nacionalni park Durmitor; pet nacionalnih parkova: Durmitor, Biogradska Gora, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije; i mnogobrojni zaštićeni spomenici prirode nude mnogo toga za otkriti u ovoj prekrasnoj zemlji.
Bokokotorski zaljev je prirodni fjord koji se sastoji od četiri zaljeva koji kriju male bisere poput grada Perasta s otokom i baroknom crkvom Gospe od škrpjela i grad Kotor. Manastiri Ostrog, Moraca, Piva, Cetinje i mnogi drugi pokazuju bogatu tradiciju i vjersku baštinu pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Poznato turističko mjesto Budva sa starim gradom i otočić Sveti Stefan u blizinu ostavit će vas bez daha.
1. siječanj | Nova godina |
7. siječanj | Pravoslavni Božić |
--- | Veliki petak |
--- | Uskrs |
1. svibanj | Međunarodni praznik rada |
21. svibanj | Dan neovisnosti |
13. srpanj | Dan državnosti |
Utičnica od 220 Volti, AC, 50 Hz, dvostruka utičnica.
Službena valuta u Crnoj Gori je euro (€), podijeljen u 100 centi. Novčanice eura dolaze u apoenima od €5, €10, €20, €50, €100, €200 i €500 eura. Kovanice dolaze u apoenima od €2, €1, €0.50, €0.20, €0.10, €0.05 i €0.01.
U većim gradovima prihvaćaju se kreditne kartice, posebno MasterCard i Visa ali osigurajte dovoljno gotovine kad putujete u manje gradove i sela.
Većinska religija je pravoslavno kršćanstvo.
Hodanje ulicama bilo kojeg grada u bilo koje vrijeme je relativno sigurno, ali najbolji savjet bi bio da se vodite zdravim razumom.
U restoranima i barovima srest ćete natpise o zabrani pušenja ali oni se buntovnički i općenito ignoriraju.
Građani EU, zapadnih i mnogih drugih država za boravke do 90 dana ne trebaju vizu. Svi ostali trebaju vizu iako oni s valjanom Schengenskom vizom (EU) ili američkim vizama mogu ostati do 7 dana.
Smješten u jednom od najljepših zaljeva na svijetu, Kotor, grad trgovaca i poznatih pomoraca, je najočuvanije urbano središte iz srednjovjekovnog razdoblja, tipičan za gradove koji su se gradili između 12. i 14. stoljeća. Srednjovjekovna arhitektura i brojni spomenici ovog kulturnog nasljeđa smjestili su grad na listu svjetske baštine UNESCO-a. Među njima se ističe katedrala Svetog Tripuna, podignuta 1166., poznata po karakterističnim arhitektonskim rješenjima, dekorativnoj skulpturi, ciboriju i fragmentima fresaka iz XIV stoljeća.
Budva, središte crnogorskog turizma, poznata je po pješčanim plažama, raznolikom noćnom životu i primjerima mediteranske arhitekture. S povijesti starom više od 3,500 godina, jedna je od najstarijih naselja na obali Jadrana. Kao turistička destinacija ovaj je grad poznat odavno budući da su prvi turisti stigli još 1923., a danas Budvu često nazivaju i ''metropolom turizma'' jer je najposjećenija destinacija u Crnoj Gori i jedna od najposjećenijih na Jadranu. Budvanskom rivijerom rasprostranjeni su šarmantni gradići među kojima se izdvajaju Sveti Stefan, Miločer i Petrovac.
Perast je stari grad u Bokokotorskom zaljevu u Crnoj Gori. Smješten je nekoliko kilometara sjeverozapadno od Kotora i poznat je zbog blizine otočića Svetog Juraja i Gospe od škrpjela. Perast zimi ima više sunčanih sati nego primjerice poznata turistička središta na Azurnoj obali. Ističe se sa 16 palača, uglavnom baroknih, od kojih je najpoznatija palača Zmajević izgrađena 1664. Neposredno uz palaču nalazi se crkva Gospe od Ružarija, u kojoj se nalazi mauzolej nadbiskupa Andrije Zmajevića. Posebnost te crkve njezin je vitki barokni osmerokutni zvonik na četiri kata, koji je jedinstveni primjer takve vrste zvonika na Jadranu.
Nacionalni park Durmitor UNESCO je masiv i ime najvećeg nacionalnog parka u sjeverozapadnoj Crnoj Gori. Najveći vrh, Bobotov kuk doseže visinu od 2,522 metara. Durmitor je centar crnogorskog planinskog turizma, ima 18 glečerskih jezera i 48 vrhova. U okviru Nacionalnog parka, izdvojeno je sedam područja s posebnim režimom zaštite i to: prašuma smrče i jele u slivu Mlinskog potoka; kompleks crnog bora na Crnim podima u kanjonu Tare; Crno jezero sa šumom; dolina Škrčkih jezera i uže područje kanjona Sušice; Barno jezero; Zabojsko jezero; i uža kanjonska dolina rijeke Tare.
Sveti Stefan, takozvani grad-hotel, je ljetovalište u zapadnoj Crnoj Gori, smješteno na budvanskoj rivijeri. Otočić je u 15. stoljeću bio malo ribarsko mjesto okruženo zidinama. Danas je otok pretvoren u luksuzan grad-hotel čije su stare trošne kuće adaptirane na način da su zadržale potpunu autentičnost izvana, dok u sebi kriju jedan od najluksuznijih hotelskih kompleksa.
Lovćen je planina i nacionalni park u jugozapadnoj Crnoj Gori. Najveći i najvažniji spomenik nacionalnog parka je Mauzolej Petra Petrovića Njegoša podignut na Jezerskom vrhu. Njegoš je još za života sagradio kapelicu u kojoj je kasnije i sahranjen. Kapelica je srušena u vrijeme Prvog svjetskog rata da bi ponovno bila obnovljena dvadesetih godina 20. stoljeća. Kasnije, 1970. započinju pripreme za njeno rušenje i izgradnju mauzoleja dostojnog pjesnika, a čiji je projekt osmislio poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović.
Iako najmanji od četiri nacionalna parka u Crnoj Gori, Nacionalni park Biogradska Gora krije netaknutu šumu s drvećem starim više od petsto godina, širokim planinskim obroncima i vrhovima, glečerskim jezerima na nadmorskoj visini od 1820 metara, a lako dostupno jezero nalazi se na samom ulazu u park. Park je osnovan još 1952. godine unutar kojeg se danas nalazi 26 različitih staništa biljaka s 220 različitih biljaka, 150 vrsta ptica, 10 vrsta sisavaca i čak 86 vrsta drveća.
Nacionalni park Skadarsko jezero je smješten u dolini Zete i Skadra i okružen planinama na 7 km od Jadranskog mora. Dvije trećine Skadarskog jezera se nalaze u Crnoj Gori a ostatak u Albaniji. Površine 370 do 530 km², ovisno od vodostaja, predstavlja najveće jezero na Balkanu. Još od XIV. i XV. stoljeća predstavlja kulturno središte na što ukazuju brojni kulturno-povijesni spomenici: samostanski kompleksi i arheološka nalazišta.